Zakon o privatizaciji INA- Industrije nafte d.d. donesen je 2002. godine za vrijeme SDP-ove Račanove Vlade.
Na temelju donesenog Zakona prodaju INA-e Mađarima pokrenula je SDP-ova Račanova Vlada kad su prodavali hrvatske banke strancima. SDP je 2003. prodao 25% plus jednu dionicu INA-e Mađarima i prepustio im pozicije članova uprave zaduženih za financije i nabavu. S Mađarima su dogovorili da se poslovna i financijska politika te operativno upravljanje INA-om vodi iz Budimpešte.
U javnoj ponudi MOL je kupio 22,15 posto dionica, pa je s ranijih 25 posto plus jednu dionicu, stekao ukupno 47,15 posto Ininih dionica. Što na temelju javne ponude za otkup dionica od malih dioničara, preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili Zagrebačkoj burzi MOL je do 2011. na skrbničkim i podskrbničkim računima osigurao ukupno 47,47 posto dionica INA-e.
Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 21. veljače 2003. godine.
Do ulaska u članstvo Europske unije svaka država kandidatkinja dužna je preuzeti cijelu pravnu stečevinu EU.
Na referendumu za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju glasovalo 66,27% birača. RH je 1. srpnja 2013. ušla u EU.
Slobodno kretanje kapitala jedan je od ključnih elemenata jedinstvenog tržišta EU i ugrađeno je u Ugovor iz Maastrichta. Stupanjem na snagu tog Ugovora 1994. zabranjena su sva ograničenja u pogledu kretanja kapitala i prekograničnih plaćanja.
Europska komisija navodi da je Hrvatska prije pristupanja EU preuzela obvezu usklađivanja Zakona o INA-i s pravilima EU. S obzirom na to da Hrvatska nije izmijenila taj Zakon, u studenome 2014. Europska komisija odlučila je protiv RH poduzeti mjere. Nakon što je u prosincu 2016. ocijenila očitovanja hrvatskih tijela, Europska komisija poslala je Hrvatskoj obrazloženo mišljenje u kojem službeno zahtijeva izmjenu Zakona o INA-i uz obrazloženje da se njime krše pravila Ugovora o funkcioniranju Europske unije o slobodi poslovnog nastana i slobodnom kretanju kapitala.
Europska komisija je u srpnju 2017. godine donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu Europske unije. Traži se usklađivanje Zakona s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije vezano uz spomenutu slobodu poslovnog nastana i slobodu kretanja kapitala.
Hrvatski sabor neki dan je donio izmjene Zakona sukladno obvezama koje je RH preuzela prilikom ulaska u EU, s time da se izmjenama predviđaju određena prava Republici Hrvatskoj koja jamče sigurnost opskrbe energijom i sigurnost infrastrukture za opskrbu energije kao legitimne ciljeve radi zaštite javne sigurnosti. Ovim Zakonom uređuje se obveza stjecatelju, koji namjerava steći zajedno s dionicama koje je već stekao, više od 25 % ili 50 % dionica s pravom glasa, podnošenja dugoročnog plana upravljanja i poslovanja INA d.d. te postupak izmjena i dopuna istoga, dostava pojašnjenja. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za energetiku donosi odluku o suglasnosti za stjecanje dionica. Također, propisani su slučajevi kada Vlada Republike Hrvatske može uskratiti suglasnost kao i otkup dionica. Propisana je obveza podnošenja jednogodišnjih izvješća o izvršenju dugoročnog plana upravljanja i poslovanja INA d.d. te sankcije u slučaju ne podnošenja istog.
Također su propisane sankcije i zaštita u slučaju da uprava društva izglasa odluku kojom se ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost opskrbe energijom te sigurnost infrastrukture za opskrbu energijom. Dakle, ukoliko stjecatelj kontinuirano svojim aktivnostima i mjerama dovodi u pitanje sigurnu, pouzdanu i redovitu opskrbu energijom te zaštitu sigurnosti infrastrukture za opskrbu energijom smatrat će se da je postupao protivno suglasnosti Vlade RH u kojem slučaju Vlada RH može donijeti odluku o oduzimanju suglasnosti. Nakon izvršnosti takve odluke Vlade RH stjecatelj je dužan dionice, za koje je ishodio suglasnost, ponuditi na otkup Republici Hrvatskoj.
U izmjenama Zakona o privatizaciji INA-e nigdje se ne spominje zatvaranje Rafinerije nafte Sisak niti je gospođa Josić glasala za ukidanje prerade nafte u Sisku kako neistinito navodite u tekstu, što je utuživo. Iz prethodnog teksta vam je jasno da lokalna politika ne može utjecati na promjenu nadnacionalnih propisa koji vrijede u Europi od 1994. A to bi predsjednik sisačkog MOST-a trebao znati.
Želimo vam da postupate po vašoj savjesti i neka jednom ta savjest u Gradskom vijeću bude usmjerena na dobrobit Siščana, te vam želimo da neovisnost koju imate na društvenim mrežama prenesete na rad u Gradskom vijeću jer to je mjesto na kojem vi odlučujete o Siščanima.
Klub vijećnika HDZ, HKS, HSLS
