O BUDAŠEVU

POLOŽAJ

Budaševo je naselje koje administrativno spada u grad Sisak, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je u donjoj Posavini, 7 km istočno od Siska. Prema zadnjem popisu stanovništva (2011.) ima 1664 stanovnika u 540 domaćinstava.

[maps title=”” col=”full-width” height=”400″ type=”ROADMAP” zoom=”13″ address=”” lat=”45.4755294″ lng=”16.4359579″ controls=”on”]

[portfolio title=”” col=”full-width” cat=”Budasevo” maxitems=”10″ mode=”carousel” auto=”true”]

POVIJEST

Budaševo se spominje prvi puta 1803. godine kada se već spominju okolna naselja Galdovo, Goričica, Topolovac i Prelošćica. Područje današnjeg Budaševa i okolice bile su šume s proplancima u vlasništvu grofa Duduše iz Topolovca po kojima je pasla stoka. Po njegovu odobrenju sagrađeno je nekoliko drvenih kućica u koje su useljeni konjušari, kravari i biruši (čuvari i voditelji volova). Prve kuće su sagrađene na području današnjeg Velikog Budaševa.
Do 1830. godine izgrađeno je još desetak kuća razbacanih po širem području radi zaštite i čuvanja grofove imovine, a 1831. godine u središnjem dijelu je utemeljena šumarija, te su izgrađene konjušnice, patrolnica i još neki objekti.
Poslije 1830. godine započinje značajnije doseljavanje stanovništva iz Boka Sisačkoga, na područje današnjeg Bočkog Sela, te se tu formira veće naselje.
Samu staru jezgru Budaševa sačinjavali su Veliko Budaševo i Bočko Selo s negdje oko 300 stanovnika, sve do 1920. g. kada su, nakon agrarne reforme, formirane nove ulice Potrkač i Laktec.
Stanovništvo je do 1918. g. bilo veoma siromašno kada imanje preuzima nadvojvoda Franjo Ferdinand, a naziv mjesta Duduševo postaje današnje: Budaševo.
Daljnji razvoj životnih uvjeta djeluje pozitivno na formiranje samog mjesta i stanovništva, kada započinje obrtništvo i zapošljavanja u zemljišnoj zadruzi, trgovini i u tvornici tanina „Petar Teslić“. Uz to se razvija športski i zabavni život. Osnivaju se „Hrvatski sokol“ (1925.g.), nogometni klub „Zrinski“ (1932.g.), KUD „Seljačka sloga“ (1934.g.), gradi se društveni dom (1938. g.) a iste godine započinje u Budaševu i četverogodišnja pučka škola.
Pedesete i šezdesete godine dvadesetog stoljeća su godine intenzivnog doseljavanja u Budaševo, kada zbog blizine sisačke industrijske zone ovaj kraj naseljavaju ljudi iz Like, ali i drugi iz šire i bliže okolice.
Pravi procvat Budaševo doživljava poslije Domovinskog rata u koji su Budaševčani, kao i ljudi iz cijele Župe, bili veoma aktivno uključeni. Zauzimanjem mještana i Zagrebačke nadbiskupije u Budaševu se gradi velebna crkva i pastoralni centar za koje je Škola Budaševo bila prvi veliki donator – darovali su teren za gradnju, a usporedo s crkvom gradi se i nova škola a zatim i športska dvorana. Budaševo je dobilo lijepo središte, puno dobra i života.

UDRUGE I DRUŠTVA

U Budaševu je aktivno nekoliko različitih udruga i društava. Aktivna je Udruga umirovljenika Budaševo, Belot klub Budaševo, Kulturno-umjetničko društvo „Posavina“, Udruga branitelja Budaševo, Športsko-ribolovna udruga „Vidra“ Budaševo, Nogometni klub „BSK“ Budaševo, Dobrovoljno vatrogasno društvo Budaševo te Udruga za brigu o djeci „Radost“.

ŽUPA BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC BUDAŠEVO

Budaševo je, kao i Topolovac, pripadalo župi sv. Mihaela Arkanđela u Prelošćici. Jedini sakralni prostor bila je mala kapelica Žalosne Gospe, zavjetni dar obitelji Domitrović. Zalaganjem župnika Josipa Kovačića kapelica je proširena, ali je još uvijek bila premalena. Značajnim doseljavanjem uvidjelo se da će u Budaševu trebati osnovati župu. Zajednica koja se okupljala u društvenom domu u Budaševu, bila je značajna, pa je to potaknulo pojedince da potaknu gradnju crkve i osnivanje Župe.
Tadašnji župnik u Prelošćici bio je vlč. Mato Sukalić. On je prihvatio da pripremi sve potrebno. Osigurano je zemljište, dobila se suglasnost Nadbiskupije, napravljeni su projekti, dobivene dozvole i 13. lipnja 1998. godine, postavljen je temeljni kamen na kojem je napisano da je crkva posvećena bl. Alojziju Stepincu.
Iako prije proglašenja blaženim, Nadbiskupija zagrebačka prešutno je dopustila da se u temelj crkve ugradi taj natpis. Tako je u Budaševu prva crkva u svijetu kojoj je u temelju zapisano da će biti posvećena bl. Alojziju Stepincu.
Projektant crkve je dipl.ing. arhitekture Ivan Antolić, a gradnju je preuzela Hidroelektra na čelu s dipl.ing. Ivanom Lečekom. Osim doprinosa Budaševčana, donaciju su dale Nadbiskupija zagrebačka, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
Prva sv. Misa u crkvi bila je za božićnu polnoćku, 2000. godine.
Župa Budaševo osnovana je 29. kolovoza 2004. godine kada je župničku službu preuzeo prvi župnik budaševski, vlč. Nikola Majcen. Župi je pripadalo, osim samog Budaševa, mjesto Topolovac s filijalnom kapelom sv. Ivana Krstitelja, koje je do tada pripadalo Župi Prelošćica, te Novo Selo Palanječko, koje je do tada pripadalo Župi sv. Josipa Radnika u Galdovu.
Do 17. rujna 2006. godine, crkva je dovršena. Tada ju je posjetio kardinal Josip Bozanić uz veliko mnoštvo svećenika i vjernika. Još prije toga crkva je dobila i uporabnu dozvolu. Crkva je u potpunosti dovršena i ima sve potrebno za liturgiju i ostali pastoralni rad. 2006. godine također je temeljito obnovljena kapelica u Topolovcu, a 2009. kapelica Žalosne Gospe u Budaševu.
Dekretom mons. Vlade Košića, sisačkog biskupa krajem kolovoza 2013. godine, župu Budaševo preuzima vlč. Krešimir Bulić.

UDRUGA ZA BRIGU O DJECI „RADOST“

Osnovana je 15. srpnja 2010. godine u Budaševu. Osnivanje Udruge i igraonice potaknula je, organizirala i odradila skupina mještana na inicijativu Ljiljane Slunjski – mještanke, koja je kao aktivni član mjesnog odbora uvidjela potrebu za ovakvom vrstom organiziranog boravka, zbrinjavanja i druženja djece predškolske dobi koja nisu obuhvaćena vrtićkim programima u gradu Sisku. Ostali članovi Udruge su Sandra Milinović, Zvonko Rajković, Siniša Medarić i Sanjica Ladešić. Svi članovi Udruge su volonteri. Udruga je aktivna i zapošljava troje djelatnika – što je izuzetno važno u ovim teškim gospodarskim vremenima. Sredstva za rad igraonice osiguravaju se mjesečnim uplatama roditelja polaznika, ali i financijskom potporom grada Siska.

U sklopu Udruge djeluje igraonica za djecu srednje i starije vrtićke dobi, koja je započela s radom 13. prosinca 2010. godine. Od tog datuma do danas kroz igraonicu je prošlo 123-oje djece iz Budaševa i okolnih mjesta. Igraonica radi po skraćenom vrtićkom programu, odobrenom od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa s pozitivnim mišljenjem Agencije za odgoj i obrazovanje. Rad je organiziran u dvije odgojne skupine, s kojima rade dva odgajatelja, a osim odgajatelja Udruga zapošljava i spremačicu. Polaznici igraonice aktivno sudjeluju u mjesnim i gradskim događanjima kao što su fašnik, dani kruha, posvetilo, cvjetni korzo i dr. Organiziraju se i pedagoške i kreativne radionice za roditelje polaznika kao i članove Udruge. Polaznici starije grupe, tijekom redovnog boravka u igraonici – od ponedjeljka do petka – odrađuju predškolski program te postižu odlične rezultate na testovima za upis u osnovnu školu.

Osnovni problem s kojim se članovi od početka rada suočavaju je pitanje prostora. Igraonica je smještena u prostoru vjeronaučne dvorane crkve bl. Alojzija Stepinca u Budaševu, gdje je u statusu podstanara. Članovi Udruge su svjesni kako to nije trajno rješenje prostora rada igraonice.

Bilo je nekoliko pokušaja rješavanja ovog problema, no niti jedan nije bio uspješan jer treba ispoštovati stroge kriterije Hrvatskog pedagoškog standarda i uložiti znatna materijalne sredstva u pronalaženje odgovarajućeg prostora za igraonicu. Ta sredstva udruga ne može samostalno osigurati.

U nadi iznalaženja trajnog rješenja prostora za rad igraonice nastavljamo djelovanje usmjereno na brigu o djeci što je i osnovni cilj ove mlade Udruge.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „POSAVINA“ BUDAŠEVO

Budaševo je imalo svoje kulturno-umjetničko društvo još davne 1937. godine. Tada su se zvali „Seljačka sloga“, no radilo se s prekidima. Kontinuirani rad, ovo društvo, ali kao KUD Posavina Budaševo bilježi od 1978. godine. Počevši sa tamburaškom (pod vodstvom Ivana Klekovića) i folklornom sekcijom (pod vodstvom Branka Perkovića), od 1985. godne s radom je počeo i ženski pjevački zbor (pod vodstvom Željke Birač). Kroz godine KUD posjećuje mnoga mjesta, sudjelujući na mnogim smotrama a nekoliko puta gostuje i u inozemstvu. Nakon kratke pauze zbog početka Domovinskog rata, društvo okuplja nove članove i KUD ponovno nakon nekoliko godina počinje djelovati punom snagom. Folklornu sekciju vodili su Ivica Marković, Marijeta Rajković, Suzana Tominac, Željko Malić, Boro Kašić te Želimir Žigić – Bato, a sada vodi Ivan Mužek. Na nastupima i smotrama plesači se predstavljaju koreografijama Posavine te plesovi Like, Slavonije, Bunjevaca i Splita. KUD je također imao grupu mladih tamburaša koju su činili učenici osnovne škole pod vodstvom Alena Kalmana i grupu starijih tamburaša koji su tada išli u srednju školi a koje je vodila Marija Dokman Rija. Budaševo inače ima preko 50 tamburaša i jedno smo od rijetkih ako ne i jedino mjesto koje za vrijeme božićnih praznika ima čestitare, tamburaše koji idu po Budaševu i ostalim mjestima i čestitaju ljudima Božić, a Ivanima i Stjepanima imendan. Danas KUD ima četiri sekcije – tamburašku mlađu i stariju pod vodstvom Davora Bakarića, folklornu pod vodstvom Ivana Mužeka i pjevačku pod vodstvom Svjetlane Glavaš. Pjevačka sekcija njeguje posavske pjesme ali i pjesme svih ostalih krajeva Hrvatske te sudjeluje na ranim smotrama vokalnih ansambala.

ŠPORTSKO-RIBOLOVNA UDRUGA „VIDRA“

Športsko-ribolovna udruga “Vidra” Budaševo osnovana je za vrijeme Domovinskog rata. Grupa građana toga prigradskog naselja okupila se 7. kolovoza 1993. godine u društvenom domu i na osnivačkoj skupštini, kojoj su nazočila 123 žitelja Budaševa, osnovali Športsko-ribilovnu udrugu “Vidra”.

Na osnivačkoj skupštini izabrano je 40 sportskih ribolovaca koji su predstavljali udrugu u skupštini društva. To su Ivan Tomaš, Dragutin Dragičević, Ivan Kemenović, Josip Marčec, Željko Sučević, Željko Beniša, Danijel Kukolj, Darko Prenar, Lovre Sanardja, Ivan Perković, Jurica Perković, Davor Perković, Suzana Krznar, Silvio Novosel, Igor Marčec, Miroslav Njokoš, Antun Kenda, Stjepan Marković, Stjepan Dragičević, Kristina Dragičević, Drago Berek, Davor Berek, Andrija Žugaj, Damir Sertić, Siniša Marković, Franjo Kovačić, Ivan Kovačić, Marjan Bolčević, Vlado Slunjski, Milan Kemenović, Dražen Madjer, Franjo Cink, Drago Malbašić i Zvonko Beuk.

Za prvog predsjednika udruge izabran je Josip Marčec, koji je na toj dužnosti ostao vrlo kratko. Nakon njega predsjednik je bio Mato Marković, potom Miroslav Njokoš, a od 12. travnja 1997. godine predsjednik je Željko Sučević.

Pored redovnih djelatnosti (sudjelovanja na raznim natjecanjima), ŠRU “Vidra” od 1996. godine organizira društveno natjecanje. Također, od 2006. godine priređuje se i natjecanje najboljih majstora fiša. “Vidra” ima svoje prostorije u društvenom domu. Dok se nisu preselili, obitavalište im je bilo u zgradi stare škole, gdje su dobrovoljnim radom uredili jednu prostoriju. Oko 350 sportskih ribolovaca, učlanjeni u ŠRU “Vidru”, aktivni su i na raznim ribolovnim natjecanjima o čemu svjedoče osvojeni pehari pohranjeni u društvenim prostorijama.

Na natjecanju Kup Hrvatske, juniori ŠRU “Vidra” zauzeli su 4. mjesto.

Dvije godine za redom, 2002. i 2003. godine, kadeti “Vidre” bili su 4. u Hrvatskoj.

Svake godine, od 1996., udruga organizira društveno natjecanje u sportskom ribolovu. Natjecanje se održava na raznim vodama: Lonji, Obževu, staroj Savi u Topolovcu i drugdje.

Sve Budaševčane, a posebno sportske ribolovce, zabrinjava očigledno opadanje razine vode na Tišini. Nekada je voda (ne tako davno) bila skoro do prometnice koja vodi kroz selo. Sada je Tišina obrasla vodenim biljem, zagađena je fekalijama, dno je muljevio, a vode ima vrlo malo.

ŠRU “Vidra” iz Budaševa jedna je od brojnijih i aktivnijih ribolovnih udruga u SMŽ. Broj sportskih ribolovaca kreće se oko 350.

BUDAŠEVO