Odmah na prvom aktualnom prijepodnevu na početku redovne jesenske sjednice Sabora, saborski zastupnik Ivan Celjak, ujedno i predsjednik Gradske organizacije GO HDZ Sisak, javio se za postavljanje pitanja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, a vezano uz temu koja zanima i dobrim dijelom brine većinu Siščana, a tiče se INA-e i radnika Rafinerije nafte Sisak.
Pitanje zastupnika Celjaka i odgovor ministra Ćorića prenosimo u cjelosti.
IVAN CELJAK:
Poštovani predsjedniče Vlade RH gospodine Andrej Plenkoviću, poštovana ministrice, poštovani ministre, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici. Poštovani ministre Ćoriću.
Zadnjih nekoliko tjedana razgovarao sam s radnicima Rafinerije Sisak, mojim prijateljima, poznanicima. U tijeku su pregovori između poslodavca i sindikata u kojima sindikati nastoje postići da se ne otkazuju ugovori o radu za 200-njak radnika Rafinerije Sisak već da se zadrži veći broj radnika, a da se manjem broju radnika otkažu ugovori o radu uz zadovoljavajuću otpremninu i to onim radnicima koji su blizu mirovine.
Na koji način Vlada RH može utjecati na procese koji se odvijaju u INA-i s obzirom na najavljene otkaze u Rafineriji Sisak i s obzirom na najavljene investicije poput ustrojavanja logističkog centra izgradnje biorafinerije ili solarne elektrane?
TOMISLAV ĆORIĆ:
Poštovani zastupniče Celjak.
Prije svega zahvaljujem se na vašem pitanju. Dakle, Vlada RH na poslovne odluke koje se donose na razini menadžmenta odnosno uprave INA-e d.d. ne može i ne želi utjecati. To nije u konačnici niti funkcija Vlade RH, INA d.d. je društvo koje kotira na Burzi i u tom kontekstu očekujemo od tog društva što opserviramo kroz naše članove u nadzornom odboru da se ponaša odnosno njegove uprave da se ponaša u duhu dobrog gospodara i donosi odluke koje su u interesu prije svega INA d.d. kao kompanije i njezinih vlasnika, dakle RH među ostalima.
Što se tiče trenutnog stanja na razini Rafinerije Sisak, 2018.g. donesena je poslovna odluka o transformaciji poslovanja na razini sisačke rafinerije. Ta transformacija trebala bi ić u nekoliko smjerova. Jedan je proizvodnja bitumena i ova proizvodnja započet će u prvoj polovici 2021.g. s obzirom na ulaganja oko 60 milijuna kuna u to postrojenje. Drugi dio je logistički centar, ulaganje u ovaj dio je oko 150 milijuna kuna. Treći je solarna elektrana koja će se izgraditi i na taj način namiriti dobar dio potreba rafinerije odnosno postrojenja koje će tamo biti. I četvrti, iz perspektive Vlade RH i Energetskog sektora RH najvažniji je izgradnja biorafinerijskog postrojenja.
Izražavam prije svega zadovoljstvo činjenicom da INA d.d. ide u tom smjeru s obzirom da je riječ o rafineriji druge generacije koja će zapravo omogućiti upravo preradu odnosno egzistenciju INA-e i njezinu konkurentnost na regionalnoj razini u slijedećih 30 do 40.g. s obzirom na trendove.
Ovaj projekt je prije nekoliko tjedana bio predmet proučavanja Povjerenstva za odlučivanje o strateškim projektima, ušao je u proceduru, dakle INA d.d. podnijela je sve moguće dokumente u tom smjeru i mi očekujemo da se taj projekt u nekoj narednoj fazi nakon što se ispoštuju sva, sve instance te procedure, proglasi i strateškim projektom.
Što se tiče radnika rafinerije odnosno djelatnika, njihove, razgovor između menadžmenta, kompanije i sindikata o kojima sam upoznat, idu u nekoliko smjerova. Jedan dio radnika i dalje će ostati na poziciji Siska u okviru, dakle proizvodnje odnosno postrojenja koje nastavljaju s radom odnosno novih oblika poslovanja. Jednom dijelu radnika ponuđen je prelazak na poziciju Rijeka odnosno na rafinerijsko postrojenje u Rijeci u kojem je u ovom trenutku u tijeku najveće ulaganje u industrijsko postrojenje u RH od ’90.-tih godina na ovamo, dakle riječ je o delayed coker postrojenju u vrijednosti 4 milijarde kuna. A za jedan dio radnika planira se i upravo ste to i naveli u svom pitanju i zbrinjavanje putem otpremnina, ono što svakako u upravi odnosno menadžment INA-e ističe je da ovaj socijalni dijalog kontinuirano traje i da te otpremnine su u pravilu oko 60% veće od prosječnih otpremnina u RH. Hvala vam lijepo.
IVAN CELJAK:
Poštovani ministre Ćoriću, hvala vam lijepa na odgovoru. Pozitivno je da se planiraju daljnja ulaganja u INA-u na području Siska i uz podršku Vlade RH, no moram izraziti nezadovoljstvo svih Siščanki i Siščana poslovnom politikom MOL-a koja se provodi od 2003.g. kada je MOL otkupio 25% + 1 dionicu i kada su MOL-u prepuštene pozicije članova uprava nadležnih za financije i nabavu jer jedan od prvih poslovnih poteza MOL-a bio je prekid suradnje sa sisačkim hrvatskim tvrtkama koje su proizvodile odjevne predmete za sve inine radnike.
Isto tako vjerujem da nema niti jedne Siščanke ili Siščana koji se slaže s takvom poslovnom politikom MOL-a koja u konačnici i dovodi do otkazivanja Ugovora o radu radnicima rafinerije.
Ivan Celjak, aktualno prijepodne u Saboru 16.9.2020.
Iskoristio sam prvo aktualno prijepodne na početku redovne jesenske sjednice Sabora, za postavljanje pitanja ministru Ćoriću, a vezano uz temu koja zanima i dobrim dijelom brine većinu Siščana, a tiče se INA-e i radnika Rafinerije nafte Sisak.Izrazio sam nezadovoljstvo poslovnom politikom MOL-a koja se provodi još od 2003. godine.
Objavljuje Ivan Celjak u Srijeda, 16. rujna 2020.
