Sisak, Sisačko-moslavačka županija

Položaj

Sela su se smjestila u Središnjoj Hrvatskoj na doticaju između Sisačke Posavine, Pokuplja i Turopolja, a taj prostor se najčešće naziva Odransko polje. Prometnicom Sela su udaljena 5 kilometara zapadno od Siska.

[maps title=”” col=”full-width” height=”400″ type=”ROADMAP” zoom=”13″ address=”” lat=”45.508661″ lng=”16.300437″ controls=”on”]

Povijest

Prvo spominjanje Sela nalazi se u statutu sisačkog vlastelinstva koji je bio u vlasništvu Kaptola, iz sredine 13 stoljeća, no za pretpostaviti je da naselje postoji od početka 12. Stoljeća, odnosno od ustrajanja Zagrebačke biskupije i sisačkog vlastelinstva. Sela postepeno rastu brojem svoje populacije sve do 16. stoljeća kada sela na tom području učestalo pljačkaju i pale Osmanlije, što dovodi do stravične depopulizacije sisačkog vlastelinstva. Tek nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. Godine, započinje mirnodopsko vrijeme i ponovni oporavak stanovništva. 1702. u Selima se osniva župa sa izgrađenom drvenom kapelom. Šezdeset godina nakon toga započinje izgradnja velebne crkve sa tri tornja u baroknom stilu posvećene sv. Mariji Magdaleni koja stoji i danas. 1771. Odlukom carice Marije Terezije osnivaju se brojne škole, među njima i škola u Selima. Sela postaju manje upravno središte za područje Siska i taj će status zadržati sve do gospodarskog uspona Siska u drugoj polovici 19. stoljeća. 1882. godine Ivan Domitrović zajedno sa Seljanima osniva Dobrovoljno Vatrogasno Društvo Sela, koje slovi kao 6. najstarije seosko vatrogasno društvo u Hrvatskoj. Prvi svjetski rat nosi brojne žrtve mobiliziranog stanovništva, a nakon rat svoj danak uzima i „Španjolska gripa“. S početkom 2. Svjetskog rata većina stanovništva prihvaća novoustrojenu NDH, no ubrzo uz nastanak 1. Partizanskog pokreta u okolici Siska, stanovništvo se počinje dijeliti na političkoj osnovi. Tokom rata dolazilo je do smaknuća stanovništva na obje strane, bez obzira na politička usmjerenja. Nakon završetka rata, slije doba novog napredovanja Sela, tako se već 1946.godine osniva nogometni klub Hajduk Sela, a 1981. HKUD Radost Sela. U Domovinskom ratu Sela postaju značajno mjesto logističke potpore sisačkoj bojišnici. Također prihvaćaju i velik broj izbjeglica sa okupiranog područja, a velik broj Seljana se priključuje Oružanim snagama RH.

Demografija

Prema popisu iz 2011. Godine broj stanovnika u Selima iznosi 963 od kojih je muškaraca 472 i 493 žene. Djece do 18 godina je 170, što čini 19.7%, mladog stanovništva do 35 godina je 366 što čini 38,0%. Cjelokupno stanovništvo sadržano je u 290 kućanstava.

Gospodarstvo

Gospodarstvo Sela se svodi prvenstveno na obrtništvo, trgovinu, te poljoprivredu iako većina zaposlenih dnevno migrira na svoja radna mjesta u Sisku i Zagrebu.

Manji dio stanovništva se bavi agrarnim djelatnostima koji se svode uglavnom na autarkijsku poljoprivredu. Dominantna kultura je kukuruz, ali isto tako i ostale žitarice poput ječma i pšenice. Od stočarstva primat drži uzgoj svinja, te sitne peradi dok je mljekarstvo i uzgoj krava gotovo potpuno izumrlo.

Od obrtništva prevladavaju ugostiteljske usluge, građevinarski obrti, Boch-Car ovlašteni servis za popravak motornih vozila, autoelektričarska radnja, vulkanizerski obrt, frizerski saloni, stolarski obrti te drugi u svezi obradom metala i drva.

Također u mjestu postoji i tiskara za tiskarske usluge, veterinarska stanica, nekoliko maloprodaja, poljoprivredne ljekarne, autoprijevoznik.

PREDSJEDNIK TO SELA

Stjepan Vužić

Sela 191,
44273 Sela, Sisak

Kontakt E-mail: stjepan.vuzic@gmail.com

Mob: 091 1823 750